Obmanjivanje šećernim piramidama: šta kada slike mnogo lažu?

Juče sam se pozabavila temom šećernih piramidica i navela koje zamerke imam na ceo taj pristup rada. Razumem da ima ljudi koji su lenji da čitaju sastav proizvoda, razumem da ima i onih koje to ne zanima – ali gabaritnim kockicama ne možete da prikazujtete kompletan nutritivni sastav proizvoda – posebno ne za voće i povrće kao što to radi SugarStacks.

Već kod industrijskih proizvoda, slažem se naravno da treba malo zaplašiti ljude – ali kada se to radi bez navođenja količina podatak jednostavno nije tačan. Negde može da uplaši i to jeste dobro. Ali negde sugeriše da smete da jedete određene proizvode više – što je daleko, daleko od tačnog. To je čista obmana.

Da li ste se zapitali na koje se količine odnose ove kockice i šta ćete da mislite o nekim proizvodima u slučaju da se autor “zabroji” ili “zaboravi” da poređa većinu kockica?

Brljotina na primeru “Plazma” keksa

Današnji industrijski proizvodi (posebno mislim na grickalice, keksiće i slatkiše) su u osnovi uvek isto: skrob, šećer i margarin. Žali bože vremena na analizu pojedinačnih keksića jer on sem margarina uvek ima sledeće:

Dakle, u redu je nekom keksu oduzeti vlakna iz one računice sa kockicama, ali skrob se obavezno računa a ne samo beli ili žuti šećer ili fruktozni sirup.

U sledećem primeru – na skrob je zaboravljeno. Naime, nutritivni podaci o “Plazmi” sa sajta proizvođača kažu sledeće o količini ugljenih hidrata na 100g keksa:

plazma nutrition data

Ukupnih ugljenih hidrata ima 70.4g i oduzimamo 3g vlakana pa dobijamo 67.4g ugljenih hidrata. Ovo je naravno na 100g proizvoda a “standardno” pakovanje ima 150g. U pakovanju “Plazme” ima 101g ugljenih hidrata (šećera i skroba).

Kako ona kockica šećera iz piramidice ima 2.5 grama jasno je da pakovanje “Plazme” od 150g ima oko 40 kockica šećera.

Šta vidimo na ovoj slici? (izvor: istokpavlovic.com)

plazma-secer

Vidimo da su 33 kockice šećera isparile u toku snimanja 🙂

Čak i da je računica rađena za samo 100g a ne za celo pakovanje – ona i dalje nije tačna.

Šta kada vidiš celu kutiju, a šećer je prikazan za samo 100g?

Ipak, kockice za Wellness keks su tačne. Ali za 100g proizvoda ne za celo pakovanje koje je na slici! Znate, tekst iz koga su preuzete fotografije počinje rečima: “Poređao sam kocke šećera pored proizvoda, u količini koja se unutra nalazi.”

Podaci od proizvođača kažu da ovaj keks na 100g ima 52.8g ugljenih hidrata od kojih su 8.5g vlakna (znači nećemo da ih računamo). Ovo je 17.7 kockica šećera. Nije 16 i nije na celu kutiju koja je na slici!

Ako ste mislili da je broj kockica vezan za celu kutiju i mislite da je 16 malo i da možete sebi to da priuštite – onda molim vas mislite ponovo.

wellness-keks-secer

I na kraju Jaffa keks. Prema podacima od proizvođača on ima 68.9g ugljenih hidrata na 100g keksa od kojih su 2.5 vlakna. Dakle imamo oko 26-27 kockica šećera ne na celo pakovanje nego na 100g!!! 

jafa-keks-secer

A onda, na kraju priče – imamo celo pakovanje Cedevite sa kockicama šećera u celom pakovanju Cedevite od 500g 🙂 Ako je sve do sada bilo na 100g onda je prava količina kockica ovde trebalo da bude “samo” 33.6 a ne oko 160 (stvarno me mrzi da brojim ovo sa slike)

cedevita-secer

Naravoučenije

Nadam se da vas kockice šećera jesu zaplašile ako jedete industrijske proizvode. Istina o šećeru je očigledno mnogo gora nego što to izgleda kada se uslika cela kutija keksa od 150-250g i prikaže šečer iz samo 100g keksa.

Ali ako se kod tačno određenog keksa napravi ovoliki propust i sve to počne da liči na na reklamu za “Plazmu” a ne na objektivnu istinu o šećeru – ostaje vam samo ono što je trebalo da se radi na početku: čitanje natpisa na proizvodima.

Šta da vam kažem sem ponovo isto što i juče: jedite pravu hranu – posebno ako vas mrzi da čitate deklaracije.

Ali je definitivno: sa ovakvim načinom rada nikada nećemo da naučimo ništa ili ćemo učiti pogrešno. Ja verujem da to niko ne želi i verujem da ima volje da se sve ovo nauči, jer nije teško.

12 Komentara

  • Meni sve ovo lici (narocito Istokova stranica) na suptilnu reklamu za vestacke zasladjivace (mada, ni steviu ne bih iskljucila jer je veliki novac ukljucen u celu pricu poslednjih meseci). Daj Boze da gresim i da je sve ovo dobronamerno napisano i u cilju informisanja (makar i pogresnog).
    Majo, u pravu ste kada pisete: Jedite pravu hranu – posebno ako vas mrzi da čitate deklaracije. (mala napomena: prava hrana su povrce, voce, integralne zitarice i malo ribe 🙂 ali to je vec minorno za ovu pricu)

    • Ima razlike. Aspartam je spoj dve aminokiseline koje u prirodi ne postoje zajedno pa se dobija samo u labortoriji. Postoji previše kontroverzi oko njega – a čak i da je 100% bezbedan (u šta ja ne verujem) on je sastavni deo proizvoda koji su i bez njega nekvalitetni, nutritivno siromašni i često sa drugim štetnim sastojcima.

      S druge strane, stevija ekstrakt se “vadi” iz biljke onakav kakav jeste (prilično jednostavnim procesom) i nema promena na onome što je priroda već napravila. Pravilno bi bilo nazivati ga “koncentratom”.

      Što se same namere tiče, napisala sam i ja da se nadam da se neko uplašio i razmislio – kao što se nadam da su “optičke varke” kreirane na ovaj način sada otkonjene.

      • Kazu da je aspartam 100% siguran… ne vidim razlog da nas lazu. Evo i Zoran Vujcic pise o njemu pohvalno na svom blogu (btw – do malopre sam videla njegove komentare ovde a sada ih nema :o)
        No, ono sto zelim da kazem, da je poslednjih meseci veliki pritisak na medije da se sto vise pise o vestackim zasladjivacima i njihovoj bezbednosti. Recimo, od 4 teksta koja mi stignu nedeljno 2 obavezno govore o njihovoj sigurnosti pa o uticaju na gubitak kilograma, ovoga, onoga… samo sto jos noge ne depiliraju koliko su dobri. A stevija je takodje interesantna jer je poceo pravi rat za “duse” preko 250.000 dijabeticara koliko ima samo u Bg – i zelja da im se stevija nametne kao jedini izbor. Ali, to je druga i duga prica…

      • Aspartam? Bojni otrov u početku? Ko ima pristup akademskim mrežama može da skine ispitivanja uglednih državnih fakulteta iz tazličitih delova sveta o uticaju aspartama na smanjivanje broja neurona.

  • Smesno je sto pokusavate da opravdate ovolike kolicine secera sa sitnim greskama autora. Eto vi se bavite zdravom ishranom, sta je vas sprecilo da napravite takav post i uporedjivanje? Mozda zbog sponzora?

    • Dragi Marko, pogledajte ponovo tekstove.
      Promaklo vam je da sam već napisala da je “situacija gora nego što kockice prikazuju”, napisala sam da je prava hrana jedino resenje (dva puta) – kao i da ne bih nikada popila ni sok od cedjenog voca, jer je to za mene rastvoren šećer.

      Zasto vi mislite da ja, pored navedenog, svoje letnje dane treba da trošim na redjanje kockica – koje (očigledno) ne smatram idealnim pristupom ovoj temi?

      Ako imate sugestiju oko toga koliko puta treba da napišem nešto da bi se važilo (a to izgleda nije samo jednom ili dva puta) – molim vas da mi je ostavite u komentaru. Hvala unapred 🙂

  • Jadna ja koliko sam secera pojela u zivotu, a tek imam 26god 🙁 Pa nije ni cudo sto mi je koza mlitava, nemam energija, losa koncentracija konstantan umor i zelja za slatkisima 🙁 Majo jeli sve navedno zbog secera? Svaki dan sam jela plazmu i pila cedevitu, a volim i pekarske prozivode

    • istestiraj se ti lepa moja na dijabetes, jer ovo sto si navela nije bas da obecava. necu da te plasim ali ako nastavis tako neces dobro proci. ja sam imao slican problem i nisam shvatao da je to zapravo rano upozorenje da menjam nesto u ishrani

  • Čovek je sa kockicama šećera hteo da nas zaplaši. Kao što i Vi koristite mnoge uređaje a ne ulazite u sastav i funkcionisanje njihovih elemenata, tako je i taj tekst sa kockicama šećera, iako nesavršen, funkiconalno dobar. Pouzdano znam za više od dvadesetak ljudi da su debelo počeli da razmišljaju o konzumiranju tih namirnica. Kada uporedimo neki jako stručan tekst, sa previše detalja, plus dodatih raznih aluzija i neostvarenih talenata za pisanjem, i taj sa kockicama šećera, ovaj drugi daje rezultate. Čovekov mozak uči pre sve u slojevima i treba mu se dati prvo osnovna slika.

  • Ja bih da pitam zasto se seceri i skrob stavljaju zajedno u izracunjavanju ovih kockica secera? Zato sto i jedno i drugo podjednako goji ili? Za secer sam cuo da je neka dnevna doza od 90-120gr. Jel to isto kada i skrob uracunavamo u to? 🙂
    Hvala…

  • Jasno je napisano da od u 70 grama UH ima 20 grama secera. Tako da na 150 grama ima 30 grama secera, odnosno 22 kocki secera. Autorka je greskom racunala 70 grama umesto 20, otuda i ocigledna greska! 🙂

Leave a Reply

RSD ili EUR?
RSD Српски динар
EUR Еуро